Sirup od maslačka – ništa lakše!

Maslačak (divlji radič, gorko zelje, konjska žućenica, popovo gumance, mliječnjak, regrat, talijanska salata…) oduvijek se koristi u narodnoj medicini, a gotovo da nema boljke kod koje ne pomaže bilo cvijetom, stabljikom, listom ili korijenom. Od njega se mogu praviti razna jela, ali i vino, rakija, džemovi…

 

Upravo sada, početkom proljeća mu je sezona pa je vrijeme da krenete u berbu.

Naravno, potrudite se i pronađite nezagađeno mjesto, čistu livadu, nikako blizu prometnica.

Bogat vitaminima i mineralima, maslačak, između ostalog, pročišćava organizam (pogotovo krv i jetru), ima snažna diuretska svojstva (bubrezi, urinarni trakt, visoki tlak), potiče stvaranje žuči, smanjuje kolesterol, pomaže kod alergija i problema s probavom.

 

List maslačka (divlji radič) preporučuje se u prehrani trudnica, dojilja, žena u (post)menopauzi, kod cista pas čak i karcinoma. Beremo ih u rano proljeće (i jesen) kad su listovi još skroz mladi, mali, i šiljasti – poput strelice, odnosno prije nego što izrastu i otvore se cvjetovi. Tada je najbolje jer je najmanje gorko.
Obožavamo salatu od divljeg radiča, a stavljamo ga i u variva i umake, no suši se i za čaj.
Kako raste, vrh se lista zaobljuje i postaje svjetlije zelene boje. I dalje je itekako jestivo tijekom cije sezone i dobro za variva ili dinstanje s drugim povrćem, ali ne više tako ukusno i lagano kao ono prvo ranoproljetno u salatama.

 

 

Korijen se najšešće vadi u jesen, no koristan je i ovaj proljetni. Svakako ga očistite, dobro operite, nasjeckajte pa stavite sušiti par dana na provjetreno, ali zasjenjeno mjesto. Itekako je dobrodošao u svakoj ‘kućnoj apoteci’ za čaj, a ništa vas ne košta. Kod većine se oboljenja, za koja se preporučuje pije do tri šalice čaja od korijena maslačka na dan kroz određeni vremenski period, no kod hepatitisa pije se šest šalica čaja od korijena dnevno.
Od korijena se pravi i ‘kava’! Okusom podsjeća na kavu, ali nema kofeina. Opranog i nasjeckanog ispržite ga u pećnici pa sameljite u mlincu za kavu. Kuha se baš kao i kava, a piti ga možete samostalno ili kao dodatak pravoj jutarnjoj kavi. :)

 

Pupoljci se kisele ili skladište u slanoj otopini, poput kapara.

 

Stabljike maslačka revan su čistač organizma i savjetuju se dijabetičarima. Najpoznatija i naraširenija primjena im je direktno za isušivanje bradavica. Jednostavno, ljepljivo bijelo mlijeko iz stabljike mažite na bradavice dok se ne osuše (otpadnu).

 

Cvjetovi se beru po suhom vremenu, oko podneva, kada su najotvoreniji. Mogu se pohati, ali svakako bi svako kućanstvo trebalo napraviti sirup, odnosno ‘med’ od maslačka.

Osim kao dodatak raznim slasticama, sirup, prije svega, koristimo kao lijek, najčešće protiv kašlja kod djece.
Iz tog razloga volimo spojiti ugodno s korisnim pa zamolimo djecu da usput, kroz igru i izradu vjenčića, naberu malo više cvjetova od kojih onda zajedno radimo sirup.

A stvarno, ništa lakše i jednostavnije, a da je tako zabavno i za malce.

 

 

Za sirup od maslačka potrebno vam je:

- 200 grama cvjetova maslačka

- 2 limuna

- 1,5 L kipuće vode

- 1 KG šećera

 

Usitnite cvjetove maslačka i prelijte ih kipućom vodom.

Dodajte limun narezan na ploške (ili sok limuna) pa sve zajedno kuhajte na laganoj vatri oko pola sata.

Procijedite u drugi lonac, dodajte šećer i stavite kuhati još 15 minuta.

Još vrući sirup prelijte u (prethodno) sterilizirane staklene boce ili teglice i dobro zatvorite poklopcima.

Čuvajte u hladnjaku!

 

I da, svakako otpuhujte prozražne loptice sa sjemenkama, te predivne male padobrance jer mu tako na zabavan način  pomažete

da se razmnoži.

 

A to želimo -  besplatnu hranu i lijek!